Porez na dodanu vrijednost (PDV) jedan je od najsloženijih poreznih oblika u Europskoj uniji, a pogreške u njegovoj primjeni mogu dovesti do značajnih financijskih posljedica za poduzetnike. To potvrđuje i presuda Suda Europske unije u predmetu C-564/15 Farkas, koja se bavi pitanjem može li porezni obveznik ostvariti povrat PDV-a koji je pogrešno obračunat i plaćen.
Tibor Farkas kupio je mobilni hangar na elektroničkoj dražbi koju su organizirala mađarska porezna tijela. Prodavatelj, društvo koje se nalazilo u stečaju, izdao je račun s obračunatim PDV-om. Kupac je uredno platio račun zajedno s iskazanim PDV-om, a prodavatelj je taj iznos uplatio u državni proračun.
Međutim, tijekom poreznog nadzora utvrđeno je da se na predmetnu transakciju nije trebao primijeniti redovni sustav PDV-a, već mehanizam prijenosa porezne obveze (reverse charge). To znači da PDV nije smio biti obračunat na računu, već ga je kupac trebao sam obračunati i prijaviti poreznoj upravi.
Zbog toga je porezna uprava odbila priznati pravo na odbitak pretporeza te je kupcu dodatno izrekla novčanu kaznu.
Sud je potvrdio da porezni obveznik nema pravo na odbitak PDV-a koji je pogrešno obračunat na računu kada se na transakciju trebao primijeniti mehanizam prijenosa porezne obveze.
Drugim riječima, činjenica da je PDV plaćen prodavatelju i da je taj iznos završio u državnom proračunu sama po sebi nije dovoljna za ostvarivanje prava na odbitak pretporeza. Pravo na odbitak postoji samo kada je PDV obračunat u skladu sa zakonom.
Iako je odbio pravo na odbitak pretporeza, Sud nije smatrao da kupac mora trajno snositi teret pogrešno plaćenog PDV-a.
Prema stajalištu Suda, kupac mora imati mogućnost povrata tog iznosa ako su ispunjeni određeni uvjeti:
U konkretnom slučaju svi su navedeni uvjeti bili ispunjeni. Prodavatelj je bio insolventan, PDV je već bio uplaćen poreznoj upravi, a nije bilo nikakvih pokazatelja porezne prijevare.
Zbog toga je Sud zaključio da kupac mora imati mogućnost zatražiti povrat izravno od porezne uprave kada povrat od prodavatelja nije realno ostvariv.
Posebno zanimljiv dio presude odnosi se na novčanu kaznu koju je porezna uprava izrekla kupcu/poreznom obvezniku.
Sud je naglasio da porezne sankcije moraju biti razmjerne težini povrede. U predmetnom slučaju:
Zbog toga je Sud ocijenio da kazna u visini od 50 % iznosa PDV-a može biti nerazmjerna i protivna načelu proporcionalnosti.
Presuda Farkas važan je podsjetnik da kod PDV-a nije dovoljno samo platiti porez i imati račun. Ključno je pravilno utvrditi koji se PDV režim primjenjuje na konkretnu transakciju.
Posebnu pozornost treba obratiti na situacije u kojima se primjenjuje prijenos porezne obveze, primjerice:
Pogrešno obračunati PDV može dovesti do gubitka prava na odbitak pretporeza, dodatnih poreznih obveza i potencijalnih sankcija. Istovremeno, ova presuda potvrđuje da porezni obveznici ne smiju ostati bez zaštite kada je porez plaćen, a državni proračun nije pretrpio štetu.
Presuda Farkas pokazuje koliko je važno pravilno primjenjivati pravila o PDV-u i mehanizmu prijenosa porezne obveze. Iako pogrešno obračunati PDV u pravilu ne daje pravo na odbitak pretporeza, Sud Europske unije jasno je poručio da porezni obveznik mora imati mogućnost povrata kada je porez plaćen, nema prijevare i nije moguće ostvariti povrat od dobavljača.
Za poduzetnike je stoga najbolja zaštita pravovremena provjera PDV tretmana svake transakcije, osobito u složenijim poslovnim situacijama.