U saborsku proceduru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit kojim se predlaže uvođenje posebnog, jednokratnog poreza na tzv. prekomjernu profitnu maržu.
Važno je odmah naglasiti da se ne predlaže povećanje redovnih stopa poreza na dobit.
Prema važećem Zakonu, porez na dobit plaća se po stopi od 10 % ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 1.000.000 eura, odnosno 18 % ako su prihodi veći od tog iznosa.
Prijedlog zadržava te iste stope, ali ih premješta u novi članak 27.a. Istodobno se sadašnji članak 28. u cijelosti mijenja i njime se uvodi poseban porez na dobit na prekomjernu profitnu maržu po stopi od 50 %.
Prema prijedlogu, porez na prekomjernu profitnu maržu primjenjivao bi se na porezno razdoblje započeto u 2026. godini, a stopa bi iznosila 50 % na posebno utvrđenu poreznu osnovicu.
Sam prijedlog ovu mjeru opisuje kao privremenu i jednokratnu antiinflacijsku mjeru. Porez bi se za porezno razdoblje 2026. obračunavao i plaćao tijekom 2027., odnosno 2028. godine kod obveznika kojima porezno razdoblje nije jednako kalendarskoj godini.
Prema prijedlogu zakona nova porezna obveza zahvaća rezultat poreznog razdoblja koje je već započelo prije stupanja novog zakona na snagu.
Novi porez ne bi se primjenjivao na sve obveznike poreza na dobit.
Za njegovu primjenu morala bi biti kumulativno ispunjena dva uvjeta:
U obrazloženju prijedloga navodi se da bi kriterij veličine potencijalno moglo ispuniti oko 1.800 poduzetnika, dok unaprijed nije moguće utvrditi koliko bi njih zadovoljilo i drugi uvjet, odnosno da većinu vrijednosti roba i usluga ostvaruju na hrvatskom tržištu.
Mikro i mali poduzetnici, prema tome, ne bi bili obuhvaćeni ovom mjerom.
Novi porez ne bi se obračunavao na svako povećanje dobiti, već samo ako bi se kroz poseban izračun utvrdilo da je u 2026. ostvarena prekomjerna profitna marža.
Profitna marža izračunava se kao odnos dobiti i ukupnih prihoda, pri čemu se i dobit i prihodi prethodno usklađuju prema pravilima iz prijedloga.
Za usporedbu se promatraju:
Za 2023., 2024. i 2025. izračunava se profitna marža za svako razdoblje zasebno, a zatim se utvrđuje njihov prosjek. U prosjek ulaze samo ona razdoblja u kojima je, nakon propisanih usklađenja, utvrđena dobit.
Ako je usklađena dobit ostvarena u sve tri prethodne godine, uzima se prosjek triju marži. Ako je ostvarena samo u dvije godine, uzima se prosjek tih dviju marži, a ako je ostvarena samo u jednoj godini, marža iz 2026. uspoređuje se s maržom te jedne godine.
Drugim riječima, 2026. godina uspoređuje se s povijesnom profitabilnošću samog poreznog obveznika, i to nakon što se iz rezultata isključe stavke koje prijedlog zakona ne smatra relevantnima za ovaj poseban obračun.
Prema prijedlogu, poseban izračun primjenjuje se ako je profitna marža ostvarena u 2026. godini više od 15 % veća od prosječne profitne marže prethodnih razdoblja.
Važno je da se ne radi o povećanju od 15 postotnih bodova.
Tijekom savjetovanja izričito je postavljeno pitanje treba li tih 15 % razumjeti kao 15 postotnih bodova ili kao postotni rast. U odgovoru je potvrđeno da 15 % ne znači 15 postotnih poena.
Primjerice, ako je prosječna profitna marža prethodnih razdoblja 10 %, prag povećan za 15 % iznosi 11,5 %, a ne 25 %.
Ako je marža u 2026. veća od propisanog praga, utvrđuje se tzv. identifikator porasta profitne marže.
Porezna osnovica zatim se računa primjenom tog identifikatora na ukupne prihode iz prijave poreza na dobit za 2026. godinu, nakon propisanih usklađenja.
Na tako utvrđenu posebnu osnovicu obračunava se porez po stopi od 50 %.
Primjerice, ako je prosječna usklađena marža prethodnih godina 10 %, dopušteni prag nakon povećanja za 15 % iznosi 11,5 %. Ako marža u 2026. iznosi 20 %, razlika iznosi 8,5 postotnih bodova. Taj se postotak primjenjuje na usklađene prihode 2026. kako bi se utvrdila posebna porezna osnovica.
Jedan od najvažnijih dijelova prijedloga odnosi se na posebna usklađenja podataka iz prijave poreza na dobit.
Kod izračuna profitne marže za 2026., ali i za usporedne godine 2023., 2024. i 2025., iz obračuna se isključuju određeni prihodi, rashodi, dobici i gubici.
Među njima su:
Cilj ovih usklađenja, prema obrazloženju prijedloga, jest iz izračuna ukloniti događaje koji nisu rezultat redovnog poslovanja i time se približiti dijelu dobiti koji bi mogao biti povezan s povećanjem profitne marže iz redovne poslovne aktivnosti.
Kod prodaje dugotrajne imovine te dionica i udjela razlikuju se transakcije s povezanim i nepovezanim osobama.
Kod otuđenja nepovezanoj osobi učinak transakcije isključuje se iz izračuna.
Kod povezane osobe isključenje je predviđeno pod uvjetom da je prodaja ili drugo otuđenje provedeno do 30. lipnja 2026. godine.
U obrazloženju i odgovorima tijekom savjetovanja dodatno je pojašnjeno da je namjera tog datuma spriječiti mogućnost naknadnog provođenja transakcija između povezanih osoba radi utjecaja na obračun nove porezne obveze.
Prijedlog sadrži i posebno pravilo kojim se želi izbjeći dvostruko oporezivanje.
Ako se utvrdi osnovica poreza na prekomjernu profitnu maržu, redovna osnovica poreza na dobit umanjuje se za taj iznos.
To znači da se isti dio dobiti ne bi najprije oporezovao redovnom stopom od 18 %, a zatim ponovno stopom od 50 %.
Na posebnu osnovicu primijenila bi se stopa od 50 %, dok bi preostali dio porezne osnovice ostao u redovnom režimu poreza na dobit.
Posebna obveza ne bi se uključivala u izračun predujma na način da se budući predujam povećava zbog stope od 50 %.
Prijedlog propisuje da se predujam poreza na dobit za 2027. godinu utvrđuje prije primjene posebnog umanjenja redovne porezne osnovice.
U obrazloženju se dodatno navodi da se predujam utvrđuje prema poreznoj obvezi prije primjene poreza na prekomjernu profitnu maržu.
Prijedlog propisuje da se poseban izračun ne primjenjuje na novoosnovanog samostalnog poduzetnika koji podnosi prijavu poreza na dobit za prvo porezno razdoblje.
To izuzeće ne treba automatski poistovjetiti sa svakim novoosnovanim društvom.
Obrazloženje posebno navodi da poduzetnici nastali odvajanjem ili podjelom nisu automatski isključeni iz primjene posebnog poreza.
Ovo je jedno od važnijih otvorenih pitanja.
Prijedlog jasno uređuje slučaj kada postoji dobit u tri, dvije ili samo jednoj od prethodnih godina.
Međutim, tijekom savjetovanja posebno je upozoreno da tekst ne daje jasan odgovor na situaciju u kojoj ni u jednoj od 2023., 2024. i 2025. nije utvrđena usklađena dobit, odnosno kada su sva tri razdoblja završila usklađenim gubitkom.
Predlagatelj je odgovor djelomično prihvatio i pojasnio da se kod usporednih razdoblja uzimaju samo pozitivni rezultati, ali iz samog prijedloga i dalje nije jasno na koji bi se način izračun provelo kada ne postoji niti jedno pozitivno usporedno razdoblje.
To je pitanje koje će prije konačne primjene trebati dodatno razjasniti.
Važeći Zakon propisuje novčanu kaznu od 260 do 26.540 eura za pravnu i fizičku osobu obveznika poreza na dobit za određene porezne prekršaje, dok se odgovorna osoba u pravnoj osobi može kazniti od 260 do 2.650 eura.
Prijedlog dodaje novu prekršajnu osnovu ako porezni obveznik ne utvrdi poreznu osnovicu prema novom članku 28.
Iznosi kazni se pritom ne mijenjaju.
Niz pitanja praktične primjene nije u cijelosti uređen samim Zakonom.
Ministar financija trebao bi pravilnikom detaljnije propisati, među ostalim:
Pravilnik bi se trebao uskladiti sa Zakonom u roku od 90 dana od njegova stupanja na snagu.
Prijedlog ne znači da stopa poreza na dobit općenito raste na 50 %.
Redovne stope od 10 % i 18 % ostaju na snazi.
Stopa od 50 % primjenjivala bi se samo na posebno utvrđenu osnovicu prekomjerne profitne marže i samo kod poreznih obveznika koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete.
Za potencijalne obveznike posebno će biti važno već tijekom 2026. pratiti:
Pritom treba imati na umu da se radi o prijedlogu zakona, a ne o konačno donesenom propisu.