Godinama trgujete Bitcoinom, Ethereumom ili drugim kriptovalutama? Koristili ste više kriptoburzi, prebacivali kriptovalute između novčanika ili ostvarivali prinose stakingom, a nikada niste povukli novac na bankovni račun?
Možda pretpostavljate da zbog toga nemate poreznih obveza.
Međutim, porezni tretman kriptovaluta ne ovisi samo o tome jeste li novac isplatili na bankovni račun. Važni su način stjecanja kriptoimovine, vrsta transakcije, vrijeme njezina nastanka i mogućnost dokazivanja nabavne vrijednosti.
Od 1. siječnja 2026. primjenjuju se i nova pravila izvješćivanja o kriptoimovini u okviru europske direktive DAC8.
To ne znači da se uvodi novi porez na kriptovalute, ali znači da se proširuje sustav razmjene informacija između poreznih uprava.
Za hrvatske porezne rezidente zato postaju posebno važna tri pitanja:
1. Koje podatke o kriptotransakcijama Porezna uprava može dobiti?
2. Kada nastaje obveza plaćanja poreza od 12 %, a kada se primjenjuje porezno oslobođenje?
3. U kojim slučajevima postoji obveza podnošenja Obrasca JOPPD, čak i kada porez nije potrebno platiti?
Kod složenijih transakcija, poput stakinga, rudarenja ili sudjelovanja u DeFi protokolima, otvaraju se i dodatna pitanja koja nije moguće riješiti samo izračunom razlike između kupovne i prodajne cijene.
DAC8 je naziv za Direktivu Vijeća (EU) 2023/2226, kojom je proširen sustav administrativne suradnje između poreznih tijela država članica Europske unije.
Nova pravila obuhvaćaju i automatsku razmjenu informacija o određenim transakcijama kriptoimovinom.
Republika Hrvatska prenijela je te obveze u nacionalno zakonodavstvo izmjenama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza (NN 146/2025), dok su provedbena pravila uređena izmjenama Pravilnika o automatskoj razmjeni informacija u području poreza (NN 158/2025).
Prema novom sustavu, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji podliježu obvezi izvješćivanja prikupljaju propisane informacije o korisnicima i njihovim transakcijama.
Podaci se potom, prema propisanim uvjetima, razmjenjuju između nadležnih poreznih tijela.
Važno: DAC8 je sustav izvješćivanja i međunarodne razmjene informacija, a ne novi porez na kriptovalute.
Porezna obveza i dalje se utvrđuje prema odgovarajućim poreznim propisima.
Prvo izvještajno razdoblje prema novim DAC8 pravilima počinje 1. siječnja 2026. godine.
Za pružatelje usluga koji su obvezni izvješćivati hrvatsku Poreznu upravu, rok za dostavu podataka za 2026. godinu propisan je do 30. lipnja 2027.
Prva međunarodna automatska razmjena podataka za 2026. predviđena je tijekom 2027., u skladu s europskim pravilima, najkasnije do 30. rujna.
To znači da se informacije o transakcijama iz 2026. prikupljaju prije prve međunarodne razmjene.
Međutim, pogrešno je zaključiti da Porezna uprava prije DAC8 nije mogla pribavljati podatke o kriptovalutama.
I prije primjene novih pravila postojale su zakonske mogućnosti pribavljanja informacija u poreznim postupcima i kroz međunarodnu administrativnu suradnju.
DAC8 proširuje i standardizira razmjenu podataka.
Porezni rezidenti Republike Hrvatske koji koriste inozemne kriptoplatforme trebaju računati s mogućnošću da određeni podaci o njihovim transakcijama budu dostupni hrvatskoj Poreznoj upravi.
Međutim, to ne znači da se svaka transakcija na svakoj platformi automatski prijavljuje Hrvatskoj.
Obveza izvješćivanja ovisi o statusu pružatelja usluga, poreznoj rezidentnosti korisnika, vrsti kriptoimovine i prirodi transakcije.
Prema propisanim DAC8 pravilima, izvješćivanje može obuhvaćati:
1. identifikacijske podatke korisnika,
2. određene kupnje i prodaje kriptoimovine,
3. zamjene između različitih vrsta kriptoimovine,
4. propisane podatke o vrijednostima i količinama transakcija,
5. određene prijenose kriptoimovine.
Podaci se dostavljaju prema propisanim kategorijama i pravilima izvješćivanja.
Ukupna vrijednost prodanih kriptovaluta nije isto što i ostvareni kapitalni dobitak.
Primjerice, ako je osoba tijekom godine prodala kriptovalute u vrijednosti od 100.000 eura, to ne znači da je ostvarila oporezivi dohodak od 100.000 eura.
Za utvrđivanje kapitalnog dobitka potrebno je analizirati nabavnu vrijednost, vrijeme stjecanja, relevantne troškove i druge porezno odlučne okolnosti.
Kod ovog pitanja potrebno je razlikovati dvije stvari: izvješćivanje prema DAC8 pravilima i porezni tretman transakcije.
DAC8 obuhvaća i određene zamjene jedne vrste kriptoimovine za drugu.
Međutim, prema mišljenju Porezne uprave od 19. ožujka 2018., KLASA: 410-01/17-08/29, kod uobičajene zamjene jedne kriptovalute drugom, bez novčanog tijeka i uz očuvan slijed stjecanja, ne utvrđuje se neposredno kapitalni dobitak.
Prema navedenom tumačenju, kapitalni dobitak utvrđuje se pri kasnijoj zamjeni za službenu, odnosno fiat valutu.
To mišljenje ne treba automatski proširivati na svaki suvremeni token, DeFi aranžman ili složeni financijski proizvod.
Transakcija može biti predmet DAC8 izvješćivanja, a da istodobno ne nastane neposredna obveza plaćanja poreza na kapitalni dobitak.
Prijenos kriptoimovine između vlastitih novčanika nije isto što i njezina prodaja.
Ako osoba samo prenosi vlastitu kriptoimovinu, bez promjene stvarnog vlasništva i bez ostvarenja drugog porezno relevantnog primitka, takav prijenos sam po sebi u pravilu ne predstavlja ostvarenje kapitalnog dobitka.
Međutim, DAC8 pravila obuhvaćaju i određene prijenose kriptoimovine, ovisno o okolnostima i ulozi izvještajnog pružatelja usluga.
To ne znači da Porezna uprava putem DAC8 sustava ima neograničen pristup svim privatnim kriptonovčanicima.
Ne postoji takvo opće oslobođenje.
Prag od 50.000 USD odnosi se na posebnu kategoriju maloprodajnih platnih transakcija u kojima se kriptoimovina prenosi kao naknada za robu ili usluge.
Taj iznos nije opća granica ispod koje su kupnje, prodaje i zamjene kriptovaluta izuzete od DAC8 izvješćivanja.
Kod fizičkih osoba koje trguju vlastitom kriptoimovinom izvan obavljanja samostalne djelatnosti, u pravilu se primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dohodak o kapitalnim dobicima.
Prema člancima 67. i 70. Zakona, kapitalni dobitak utvrđuje se prema odgovarajućim pravilima o prodajnoj i nabavnoj vrijednosti financijske imovine.
Stopa poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka u 2026. godini iznosi 12 %.
Fizička osoba kupila je Bitcoin za 24.000 eura, a zatim ga je prije isteka dvije godine prodala za 30.000 eura.
Uz pretpostavku da nema drugih relevantnih transakcija, troškova ili kapitalnih gubitaka:
| Opis | Iznos |
|---|---|
| Nabavna vrijednost | 24.000 € |
| Prodajna vrijednost | 30.000 € |
| Kapitalni dobitak | 6.000 € |
| Porez od 12 % | 720 € |
Porez se, prema navedenim pretpostavkama, plaća na ostvareni kapitalni dobitak, a ne na cjelokupni iznos prodaje.
Prema članku 67. stavku 8. Zakona o porezu na dohodak, kapitalni dobitak ne oporezuje se ako je financijska imovina otuđena nakon više od dvije godine od dana njezine nabave odnosno stjecanja.
To pravilo relevantno je i za uobičajeno trgovanje vlastitim kriptovalutama, u skladu s tumačenjima Porezne uprave.
Primjerice, osoba koja je kupila Bitcoin 2022. godine i prodala ga 2026., nakon proteka više od dvije godine, u pravilu neće platiti porez na kapitalni dobitak od te prodaje.
Međutim, potrebno je moći dokazati datum i okolnosti stjecanja.
Članak 94. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak propisuje posebno vremensko pravilo za primjenu odredaba o kapitalnim dobicima na financijsku imovinu stečenu od 1. siječnja 2016.
Zbog toga kriptoimovina stečena prije tog datuma zahtijeva zasebno razmatranje poreznog tretmana i eventualnih izvještajnih obveza.
Neoporezivost određenog dobitka ne znači automatski da ne postoji obveza njegova prijavljivanja.
Ovo je jedno od najvažnijih pitanja za hrvatske ulagatelje.
Porezna uprava je 6. veljače 2026. objavila posebno pojašnjenje o podnošenju Obrasca JOPPD za primitke ostvarene trgovanjem kriptoimovinom.
U njemu je izričito navedeno da se JOPPD podnosi i kada ostvareni kapitalni dobitak nije oporeziv zbog proteka dvije godine od stjecanja kriptoimovine.
Zato treba razlikovati:
1. ostvarenje kapitalnog dobitka,
2. postojanje obveze plaćanja poreza,
3. obvezu podnošenja Obrasca JOPPD.
Primjerice, osoba može ostvariti kapitalni dobitak prodajom Bitcoina nakon više od dvije godine od njegove nabave, zbog čega ne plaća porez, ali prema navedenom pojašnjenju mora taj dobitak iskazati putem Obrasca JOPPD.
To pravilo ne znači da svaka kupnja kriptovaluta, zamjena između kriptovaluta ili prijenos između vlastitih novčanika automatski zahtijeva podnošenje JOPPD-a.
Zakon o porezu na dohodak propisuje godišnji obračun kapitalnih dobitaka za prethodnu godinu, uz rok vezan uz posljednji dan veljače.
Za kapitalne dobitke ostvarene tijekom 2026. relevantne obveze izvršavaju se tijekom 2027., uz primjenu pravila o računanju rokova i odgovarajućih provedbenih propisa.
DAC8 izvješće koje podnosi kriptoplatforma nije zamjena za poreznu prijavu koju je prema hrvatskim propisima dužan podnijeti sam porezni obveznik.
Ovo je jedan od čestih problema dugogodišnjih ulagatelja.
Kriptovalute su možda kupljene na jednoj platformi, prenesene na privatni novčanik, zamijenjene za druge tokene i nakon nekoliko godina prodane putem potpuno druge kriptoburze.
U međuvremenu su se pojedine platforme možda zatvorile, promijenile način izvoza podataka ili više ne omogućuju jednostavan pristup starijoj povijesti transakcija.
Za pravilno utvrđivanje kapitalnog dobitka potrebno je dokazati relevantnu nabavnu vrijednost i vrijeme stjecanja.
Članak 70. stavak 5. Zakona o porezu na dohodak propisuje vođenje evidencije istovrsne financijske imovine prema FIFO metodi.
Kod većeg broja transakcija, prijenosa između platformi i zamjena kriptovaluta utvrđivanje poreznog položaja može zahtijevati rekonstrukciju cjelokupnog slijeda stjecanja i otuđenja.
Primjerice, završna prodaja Bitcoina u vrijednosti od 80.000 eura sama po sebi ne govori koliko iznosi kapitalni dobitak, kada je kriptoimovina stečena ni primjenjuje li se porezno oslobođenje.
Poseban problem nastaje kada dokumentacija o početnim kupnjama više nije lako dostupna.
Porezna uprava može raspolagati informacijama o određenoj prodaji, dok porezni obveznik mora moći potkrijepiti činjenice na kojima temelji svoj porezni obračun ili pravo na oslobođenje.
Posebno kod ulagatelja koji su:
1. trgovali putem više kriptoburzi,
2. koristili privatne novčanike,
3. obavljali velik broj zamjena kriptovaluta,
4. stjecali kriptoimovinu tijekom više poreznih razdoblja,
5. ostvarivali kapitalne dobitke bez prethodnog poreznog izvješćivanja,
6. izgubili dio povijesti transakcija.
U takvim slučajevima porezna analiza ne svodi se na izračun jedne prodajne cijene.
Potrebno je utvrditi stvarni slijed transakcija, primjenjiva pravila, moguće porezne obveze i raspoložive dokaze.
Što ako ostvarujete zaradu u kriptovalutama, ali nijedan token niste prodali niti ste novac povukli na bankovni račun? Znači li to da nemate poreznu obvezu?
Ne nužno.
Porezni tretman kriptoimovine ne ovisi samo o njezinoj kasnijoj prodaji, nego i o tome kako je stečena i na kojoj je pravnoj osnovi ostvaren primitak.
To je osobito važno kod rudarenja (mining), stakinga, pružanja likvidnosti (liquidity providing), yield farminga, airdropova i drugih oblika sudjelovanja u decentraliziranim financijama (DeFi).
Porezna uprava je u mišljenju od 19. ožujka 2018., KLASA: 410-01/17-08/29, objasnila da primitak ostvaren rudarenjem može predstavljati drugi dohodak, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti, ovisno o obilježjima aktivnosti.
Ako se tako stečena kriptoimovina kasnije koristi za trgovanje, može nastati i zaseban kapitalni dobitak.
Drugim riječima, kod iste kriptoimovine porezno mogu biti relevantni i njezino stjecanje i kasnija prodaja, ali po različitim osnovama.
Ovdje je situacija složenija.
Na tržištu se pod pojmom staking pojavljuju različiti modeli: od izravnog sudjelovanja u potvrđivanju transakcija na blockchain mreži do ugovornih aranžmana u kojima korisnik ustupa kriptoimovinu platformi i zauzvrat ostvaruje prinos.
Ni pružanje likvidnosti, yield farming i dodjela tokena ne predstavljaju nužno istovrsne transakcije.
Zato se porezni tretman ne može pouzdano odrediti samo na temelju naziva proizvoda ili činjenice da je nagrada isplaćena u tokenima.
Posebno se postavljaju pitanja:
1. Je li primitak porezno relevantan već pri stjecanju prava raspolaganja tokenima ili tek pri nekom kasnijem događaju?
2. Predstavlja li prinos kamatu, drugi dohodak, primitak od samostalne djelatnosti ili drugu poreznu kategoriju?
3. Kako utvrditi nabavnu vrijednost kriptoimovine koja nije kupljena?
4. Što se događa ako se nagrade automatski ponovno ulažu?
5. Kako se tretira zamjena kriptoimovine za token koji predstavlja određeno pravo u DeFi protokolu?
6. Može li kasnija prodaja stvoriti zaseban kapitalni dobitak i kada je prethodno stjecanje već bilo porezno relevantno?
Odgovori ovise o stvarnim pravima i obvezama sudionika, načinu funkcioniranja transakcije i primjenjivim poreznim propisima.
Dvije osobe mogu ostvariti jednak prinos u kriptovalutama, a ipak imati različit porezni položaj.
Zbog toga godišnji izvještaj kriptoburze, naziv proizvoda ili ukupan iznos primljenih nagrada ne moraju biti dovoljni za pravilno utvrđivanje poreznih obveza.
Ako ostvarujete prinose putem stakinga, sudjelujete u liquidity poolovima, koristite yield farming ili primate tokene kroz složenije kriptoaranžmane, preporučljivo je prije poreznog izvješćivanja utvrditi pravnu i poreznu prirodu tih transakcija.
Ključno pitanje nije samo koliko ste zaradili, nego što ste zapravo ostvarili i u kojem je trenutku nastao porezno relevantan događaj.
Početak DAC8 izvješćivanja od 2026. godine ne znači da su transakcije iz ranijih razdoblja automatski izvan dosega poreznog nadzora.
Porezna uprava može u okviru svojih zakonskih ovlasti provjeravati porezno relevantne činjenice i za prethodna razdoblja.
Pri tome se primjenjuju propisi koji su vrijedili u konkretnom razdoblju i odgovarajuća postupovna pravila, uključujući pravila o zastari.
DAC8 sam po sebi ne ukida zastaru niti stvara novu poreznu obvezu za sve ranije transakcije.
Međutim, informacije koje postanu dostupne poreznom tijelu mogu biti relevantne u zakonito provedenim poreznim postupcima.
Osoba koja je trgovala kriptovalutama nekoliko godina može imati transakcije s različitim poreznim tretmanom.
Dio kapitalnih dobitaka može biti oporeziv, dio neoporeziv zbog proteka dvije godine, a pojedini primitci mogu pripadati drugim poreznim kategorijama.
Zbog toga nije opravdano pretpostaviti da se sve transakcije iz prethodnih godina mogu riješiti jednim obračunom ili jedinstvenim poreznim pravilom.
Prije donošenja zaključka o postojanju poreznog duga potrebno je utvrditi vrstu transakcija, relevantno porezno razdoblje, primjenjive propise i eventualnu zastaru.
Ako ste tijekom više godina trgovali kriptovalutama, korisno je pravodobno provjeriti imate li dokumentaciju potrebnu za utvrđivanje poreznog položaja.
Posebno je važno utvrditi:
Porezna analiza ne bi trebala započeti tek kada Porezna uprava zatraži dokumentaciju.
Pravodobno utvrđivanje stvarnog poreznog položaja može olakšati ispunjavanje obveza i smanjiti rizik od pogrešnog obračuna ili prijave.
Na oporezivi kapitalni dobitak koji fizička osoba ostvari uobičajenim trgovanjem vlastitim Bitcoinom izvan samostalne djelatnosti u 2026. primjenjuje se stopa poreza od 12 %.
Ako su ispunjeni zakonski uvjeti, kapitalni dobitak od prodaje nakon više od dvije godine od stjecanja ne oporezuje se. Međutim, prema pojašnjenju Porezne uprave iz veljače 2026., takav se ostvareni dobitak iskazuje putem Obrasca JOPPD.
Samo držanje kriptoimovine, bez porezno relevantnog primitka ili otuđenja, u pravilu ne predstavlja ostvarenje kapitalnog dobitka. Međutim, druge aktivnosti povezane s kriptoimovinom mogu zahtijevati zasebnu poreznu analizu.
Podaci o transakcijama putem obuhvaćenih izvještajnih pružatelja usluga mogu biti predmet međunarodne razmjene prema DAC8 pravilima. Konkretan obuhvat ovisi o primjenjivim pravilima izvješćivanja.
Prema mišljenju Porezne uprave iz 2018., kod uobičajene zamjene jedne kriptovalute drugom bez novčanog tijeka, uz osiguran slijed stjecanja, ne utvrđuje se neposredni kapitalni dobitak. Kod složenijih transakcija potrebna je dodatna analiza.
Porezni tretman ovisi o načinu stjecanja nagrade i stvarnoj prirodi aranžmana. Nije opravdano pretpostaviti da se na sve staking nagrade primjenjuju ista pravila kao na kapitalne dobitke od prodaje kriptovaluta.
Nedostatak evidencije može otežati dokazivanje nabavne vrijednosti, vremena stjecanja i prava na porezno oslobođenje. U takvim slučajevima potrebno je utvrditi koje podatke još možete pribaviti i može li se rekonstruirati slijed transakcija.
Da, ovisno o vrsti primitka. Izostanak isplate na bankovni račun nije sam po sebi dokaz da porezno relevantan primitak nije nastao.
Od 2026. godine primjenjuje se prošireni sustav izvješćivanja o kriptoimovini koji omogućuje automatsku međunarodnu razmjenu podataka o određenim transakcijama.
Za hrvatske porezne rezidente to znači da informacije o trgovanju putem obuhvaćenih inozemnih platformi mogu postati dostupne Poreznoj upravi kroz novi sustav razmjene.
Ipak, prijavljena transakcija nije automatski oporezivi dohodak, a neoporezivi kapitalni dobitak nije nužno oslobođen izvještajne obveze.
Kod uobičajenog trgovanja potrebno je pravilno utvrditi nabavnu vrijednost, kapitalni dobitak, vrijeme stjecanja i pravo na eventualno porezno oslobođenje.
Kod stakinga, rudarenja i složenijih DeFi transakcija odlučno pitanje može biti još zahtjevnije: što je porezni obveznik stvarno ostvario, na kojoj osnovi i u kojem trenutku.
Zato se porezni položaj ulagatelja ne može uvijek pravilno utvrditi samo pregledom iznosa evidentiranih na kriptoplatformi.
Ako ste tijekom više godina trgovali kriptovalutama, koristili različite platforme, ostvarivali staking nagrade ili sudjelovali u DeFi protokolima, utvrđivanje poreznih obveza može zahtijevati više od jednostavnog obračuna kapitalnog dobitka.
Ćakulica d.o.o. pruža individualna porezna savjetovanja i porezno-pravne analize kriptotransakcija, uključujući:
Cilj porezne analize nije samo utvrditi postoji li obveza plaćanja poreza, nego pravilno razlikovati ono što je oporezivo, ono što nije i koje izvještajne obveze treba ispuniti.
Nikolina Birkić, univ. mag. iur., spec. iur.
Ovlaštena porezna savjetnica
Ćakulica d.o.o., Rijeka